Artmedia
  Home CD sadržaji DVD sadržaji Knjige E-knjige Online škola Mozgalice Online igre
                 

Logoped pitanja
Na Vaša pitanja odgovara prof. defektolog logoped Vesna Ivančević
>>>

 
 

Članci:

Disleksija

Pričam ti priču….

Naš prijatelj, a ne
neka nepoznata "čudna" osoba

Razvoj govora djeteta od rođenja do 6. godine

Čuvajte dobar glas

Poslušno ili odgovorno dijete?

Darivanje  - što želimo,  a što trebamo?

 
 
 

Razvoj govora djeteta od rođenja do 6. godine

 

Oko prvog rođendana dijete progovara svoje prve riječi sa značenjem i to je veliko veselje za obitelj. Riječ je uz hod pokazatelj da se naša beba, naš mali čovjek uredno razvija.

Čovjek ima genetsku predispoziciju za usvajanje govora, koja se aktivira uz izloženosti govoru i poticajima na komunikaciju. Obitelj i socijalna okolina imaju izuzetnu važnost kod učenja govora, što znači govor se uči slušanjem i govorenjem.

Uz igru i pažnju brzo i lako učimo govor.

U prvoj godini dana koristimo svaki budan trenutak djeteta kada smo s njim, da mu govorimo, pjevamo, izlažemo ga govoru. Dijete ne razumije što mu govorimo, ali uči slušati i usmjeravati pažnju na govorni zvuk. Maženjem i dodirima izazivamo smijeh djeteta i potičemo ga da uzvrati osmijeh, pogled, komuniciramo. Igramo igru "ples osmijeha", "ples pogleda".

Masaža prstića poželjna je stimulacija motorike govora, jer su motorika ruke i govornih organa povezane. Lijepa je igra prstićima naših baka i djedova, kada nježno masiramo prstiće ruku i brojimo "ovaj ide u lov, ovaj ide za njim….".

 Oko 6.-12. mjeseca dijete počinje brbljati i pokušava oponašati govorne zvukove. Roditelji nude djetetu igre oponašanja glasanja životinja (pas, mačka, kokoš, pile, magarac, krava, ovca, koza….) uz slikovnice. Dozivanje ukućana (ma-ma, ta-ta, ba-ba..). Potičemo i oponašanje i korištenje geste, da-ne (klimanje glavom), ima-nema (pokazuje rukom), pa-pa (maše), gore (podiže ruke visoko iznad glave). Gesta je važno komunikacijsko sredstvo i potiče usvajanje razumijevanja jezika.

Kako dijete voli raditi različite grimase, igra se mimikom lica i pokušava oponašati naše govorne pokrete lica i usta, nudimo i igre oponašanja govornih pokreta. Kako ide konjić, cokćemo jezikom, (time dijete odiže jezik prema nepcu i radi motoričku  vježbu, pripremu  za izgovor glasova), igra oponašanja mace koja je popila mlijeko, oblizujemo gornju usnu lijevo-desno.

Sve te igre nudimo spontano dok brinemo o djetetu, igramo se, vozimo, kupamo… u razdoblju od 9. – 18. mjeseca, pa do druge godine života. Time stvaramo dobre preduvjete za ispravan izgovor svih glasova,koji će se razviti do oko pete godine života.

Kada dijete počinje koristiti prve riječi one imaju značenje rečenice, npr. kada dijete kaže mama i pritom gleda prema medi, to znači ˇMama daj mi medu.ˇ, a roditelj onda to i prepriča, ˇA da,  vidim da želiš medu .ˇ  Na taj  način odgovaramo na djetetovu komunikaciju, vidimo ga, i pružamo govorni model za učenje. U razdoblju od druge godine života dijete svakodnevno usvaja i govori nove riječi i počinje ih kombinirati u rečenice (Daj piti, daj am-am, papati, hoću još…). Sada možemo još više s  djetetom razgovarati i slušati ga.  Čitati slikovnice, slušati dječje pjesmice, ponuditi učenje jednostavnih brojalica.

Do treće godine usvaja se baza materinskog jezika, a od treće do pete godine proširivat će se rječnik, produžavati rečenica i gramatičke strukture biti će složenije. Izgovor glasova postaje sve čišći, a dijete okolini razumljivije.

Razvoj govora kod djeteta  urednog razvoja uz stimulirajuću okolinu ide brzo i lako, a što učiniti kada to nije tako?

Ako je bilo poteškoća u razdoblju trudnoće i poroda, dijete se odmah počinje pratiti kao neurorizično, što znači da se u njegovo praćenje odmah uključuju pedijatar, neuropedijatar, psiholog, logoped i ostali stručnjaci po potrebi, radi što ranije pomoći ako zatreba.

Roditelji svakodnevno gledaju svoje dijete i prate njegov razvoj. Važno je da se roditelji informiraju o kalendaru razvoja sposobnosti i vještina djeteta kroz literaturu i razgovor s pedijatrom. Ako su nemirni u odnosu na dobivene odgovore, pitanja treba postavljati i dalje, da bi mogli mirno odgajati svoje dijete.

Neka djeca su brbljavija od svojih vršnjaka, isto tako je neko opće pravilo da dječaci progovaraju kasnije od djevojčica, ali do školskog uzrasta se razlike gube.

U razdoblju do prve godine važno je pratiti da li dijete započinje komunikaciju, kako se igra, kako poziva na igru, da li ostvaruje pogled oči u oči. Da li pokušava oponašati govorne pokrete i govor?  Određeni broj djece do druge godine govori vrlo malo, svega nekoliko riječi. Razvoj je uredan ako dijete razumije puno više, nego što govori, npr. ˇZatvori vrata. Donesi mi…ˇ.     U početku razumijevanje govora je bolje od njegovog zvučnog ostvarenja.

Kada  se govor vrlo oskudno pojavljuje do treće godine života i uz prema našoj procijeni dobrom razumijevanju, treba se posavjetovati s logopedom,  psihologom i neurologom o razvoju. Ponekad će okolina reći da ne brinete, da je vaše dijete samo lijeno za govoriti. Ali uvijek je u pozadini neki razlog. Djeca vole govoriti. Da, možda je sramežljivo. Možda se radi o usporenom razvoju ili o nekim drugim razlozima.

Možda  ste kao roditelji u donosu na govor postavili premale zahtjeve. Što to znači? Govor  se mijenja prema zahtjevu okoline. Mi kao roditelji razumijemo što naše dijete želi, ono nam pokaže, uzme nas za ruku i odvede do predmeta koji želi, ili govori tepajući.  Dijete treba poticati na ponavljane,govor  uči ponavljanjem. Isto tako ne inzistiramo na pravilnom govoru kada dijete još nije spremno, nego samo njegov govor ponovimo pravilno, npr. ˇOcu piti jode.ˇ, mi ponovimo ˇHoćeš  piti vode.ˇ, time smo pružili model i poticaj za učenje ispravnog govora. Ne tepajte. Govorite razgovijetno, jer će dijete upijati sve pojedinosti, intonaciju, naglaske i čistoću izgovora.

Ponekad će vam neki  stručnjaci reći da su djeca u dobi od tri godine  premala za direktni rad s njima. Važno je napraviti dobru procjenu razvoja, a nakon toga se odlučuje da li je dovoljno raditi samo savjetodavno s roditeljima, ili se dijete treba uključiti u logopedske i druge vježbe. Ako niste odgovorom umireni, nemojte na prvu odbijenicu odustati, tražite drugo mišljenje koje će vas umiriti.

U predškolskoj dobi najčešći su poremećaj izgovora. Prema standardima u logopediji 75% djece u dobi od jedne do dvije godine  pravilno izgovara glasove A,O,E,P,B. Između dvije i tri godine fondu pravilno izgovorenih glasova pridružuju se I,U,F,V,T,D,N,NJ,M,K,G,H,J; od tri i pol do četiri i pol tu su još glasovi S,Z,C,Š,Ž,L,LJ; od četiri i pol do pet godina djeca počinju pravilno izgovarati i glasove Č,Ć,Dž, Đ,R.

Logopedski kabinet najčešće posjećuju djeca između pete i šeste godine zbog nepravilnog načina izgovora ili zbog toga što neke glasove još ne izgovaraju, a trebali bi. Ponekad nam dolaze i mlađa djeca u koje se uoči pogrešan način izgovora, jer se pogrešan izgovor ispravlja u trenutku kada se pojavio i ne treba čekati pet godina.

Djeca brzo i lako kroz igru uz nas uče govoriti. Ponekad se čudo govora odvija uz izazove, koji kada se savladaju pružaju zadovoljstvo razgovora.Važno ih je gledati i vidjeti, djeca će nam reći  sve što im treba.

Vesna Ivančević
prof. defektolog-logoped

 

(članci su izlazili u časopisu za vjersku kulturu i informaciju "Ljudima prijatelj"
Glasnik svetog Leopolda Mandića u tijeku 2010 i 2011. godine.)

 

Čituljica

 

Mozgalice i zadaci za razvijanje memorije, koncentracije i zapažanja

Mozgalomanija

Home | O nama | Proizvodi | Uvjeti prodaje | Kontakt | Artmedia © 2004-2017 | Uvjeti korištenja | Oglašavanje